Укупно приказа странице

среда, 30. новембар 2011.


“Srce obolijeva kao što obolijeva i tijelo, a njegov lijek je u pokajanju i žurnom činjenju dobra. Srce se prlja kao što se prlja i odgledalo, a čisti se i glača veličanjem i slavljenjem Allaha. Srce može biti bez odjeće kao i tijelo, a odjeća i ukras sca jeste bogobojaznost. Srce osjeća glad i žeđ poput tijela, a njegova hrana i piće jesu spoznaja Allaha, ljubav prema Njemu, oslanjanje na Njega, pribjegavanje Njemu, i stalna budnost u pokornosti Njemu Uzvišenom.“
Ibn Kajjim El – Dževzijje

уторак, 22. новембар 2011.


Tako mi vremena - čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.”
(Al-'Asr, 1-3)

понедељак, 21. новембар 2011.

„Život srca moguć je samo uz spominjanje Allaha, subhanehu we te’ala, i bez toga ono umire. Kada jezik srca utone u spominjanje Allaha, subhanehu we te’ala, ono shvati šta njegov Miljenik od njega želi. Većinu svojih riječi i djela on posveti Njemu, a male blagodati koji mu Allah, subhanehu we te’ala, podari, on smatra velikim. On je potpuno predan Allahu, subhanehu we te’ala, i u potpunosti se klonio griješenja. Sve svoje biće on je poklonio svome Voljenom i sebi ništa nije ostavio. Njegovo je srce ispunjeno veličanjem i uzdizanjem svoga Gospodara i nastojanjem da se stekne Njegovo zadovoljstvo. Teško mu je da se strpi zbog daljine susreta sa Njim, smiren je samo kada Njega spominje, za Njim žudi i Njemu čezne. Sretan je samo kada Njega spominje, čuva Njegove granice i kada daje prednost Njegovom zadovoljstvu nad zadovoljstvom Njegovih robova. To je onaj koji istinski voli svoga Gospodara.“
Ibn Kajjim El – Dževzijje


“Milostivi, poučava Kur’anu, stvara čovjeka, uči ga govoru. Sunce i Mjesec utvrđenim putanjama plove, i trava i drveće se pokoravaju, a nebo je digao. I postavio je terazije da ne prelazite granice u mjerenju - i pravo mjerite i na teraziji ne zakidajte! A Zemlju je za stvorenja razastro, na njoj ima voća i palmi sa plodom u čaškama i žita sa lišćem i miomirisna cvijeća – pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!”
(Ar-Rahman, 1 - 13)

субота, 12. новембар 2011.


“Riječ sloboda jeste slatka jeziku i milozvučna ušima pristaša slobode, a istovremeno
tegoba i nelagodnost dušama njenih protivnika i tuga onih koji je ne uživaju. Sloboda je
poznata priča koja se ne prestaje opevavati kroz duga vremena; spjevali su je pjesnici,
njenoj primjeni pozivani velikani i dobronamjernici, i bezbroj puta su zacrtani planovi za njeno implementiranje i ukidanje ropstva. Mnogi su ljudi žrtvovali svoje živote i bogatstvo na putu do slobode, a dan kada bi je postigli, proglasili bi praznikom. Koliko god prevrtali stranice historije, gledajući razne narode, nećemo naći narod koji je smatrao ropstvo lijepim i da se iz njeg nije želio otrgnuti ka slobodi.”
Ibn Tejjmije

уторак, 8. новембар 2011.


بسم الله الرحمن الرحيم


قُلْ إِنَّ صَلَاتِي وَنُسُكِي وَمَحْيَايَ وَمَمَاتِي لِلَّهِ رَبِّ الْعَالَمِينَ لَا شَرِيكَ لَهُ وَبِذَلِكَ أُمِرْتُ وَأَنَا أَوَّلُ   الْمُسْلِمِينَ                                          
                             
“Reci: Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je narađeno i ja sam prvi musliman.” (Al-An'am,162-163)

Postovani prisutni:
Neka je hvala i slava apsolutnom Gospodaru svih svjetova Allahu Uzvišenom , Gospodaru znanog i neznanog, Vladaru Sudnjeg dana , koga Allah subhanehu we te’ala, uputi niko nemože na stranputicu da ga odvede , a kome On srce zapečati niko nemože na Pravi put da ukaže. Neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika sallallahu alejhi we sellem , na njegove ashabe , na istinski ummet sve do Sudnjeg dana i na nas koji smo ovdje prisutni. Amiiin!

Danas je 10 zul-hidždže, danas je blagdan ummetu Muhammeda sallallahu alejhi we sellem, dani koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, obeležavao na način na koji je dosljedan onima koji vjeruju u Allaha subhanehu we te’ala i koji jedino Allahu robuju. Ono što je tragično i bolno a u kome smo mi i svjedoci i akteri je to da se Bajram kao blagdan dočekuje na način koji je u suprotnosti sa praksom Allahovog Poslanika sallallahu alejhi we sellem.

Bajram je praznik i dužni smo klanjati Bajram-namaz, posle toga zaklati Kurban (ako smo u mogućnosti) u Allahovo ime, sunnet je da se svečano provedemo, da se ovodunjalučke stvari zapostave, da se obiđe rodbina i čestita Bajram, ujedno da se uputi dova i počasti svako onaj koji nam dođe u goste.
Ono što je bolna istina je da ljudi obilježavaju ovaj vjerski praznik na način koji je zabranjen u islamu, uz alkohol, neizvršavanje farzova u toku dana i druge neislamske običaje.

Allah subhanehu we te’ala u prijevodu sure Al-An’am, 162-163 ajet: “Reci: Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je narađeno i ja sam prvi musliman.”- poručuje da Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem, kaže svima da je Njegov namaz, Njegovi obredi tj klanje kurbana, život i smrt posvećeni su Allahu Jedinome. Postavlja se pitanje: Gdje smo mi u ovom Kur’ankom ajetu?

Danas nas ima elhamdulillah dosta, puna džamija. Jučer nije bila puna, koga god da pitaš tvrdi da je musliman, koga kod pitaš: Ko je tvoj Gospodar? Odgovara: Allah, ako ga pitaš: Kako robuješ Allahu subhanehu we te’ala? odgovora nema, i ako postaviš još pitanja dobit ćeš potvrdan odgovor da je Allah subhanehu we te’ala, njegov Gospodar i da je on musliman. A Kur’an i Sunnet nam potvrđuju da takav način iskazivanja pripadnost Islamu je skroz pogrešan.
Vode se rasprave o tome ko je musliman a ko nije, ko je na pravom putu a ko nije, izbjegavaju ljudi jedni druge samo zato što jedni smatraju svoj stav ispravnim a i drugi smatraju svoj stav ispravnim, a stavovi su im različiti, a Islam je potpun elhamdulillah, jer nam Allah subhanehu we te’ala poručuje:

Danas sam vam vjeru vašu  usavršio i blagodat Svoju  prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.“ (Al-Ma’idah, 3)

Ovo je znak da nešto nije u redu, Islam je potpun, a po pitanju pripadnosti islama imamo različite stavove, od toga da je dovoljno sebe smatrati muslimanom samo sa “čistim srcem“, neki smatraju da je muslimanu dovoljno da klanja samo Bajram-namaz, neki smatraju da je musliman svaki onaj koji izmiruje samo članarinu i da ne nabrajamo razna razmišljanja o tome ko je musliman i koje su njegove obaveze. Ovaj problem nije samo ovdje pristan i nije nerešiv, ali da bi se problem rešio moramo se vratiti Kur’anu i Sunnetu. Prvi ajeti koje je Allah subhanehu we te’ala objavio Svome Poslaniku sallallahu alejhi we sellem bile su u prijevodu:

“ Uči, u ime Gospodara tvoga koji stvara,“ (Al-Alaq, 1).

Na nama je da učimo o našoj vjeri radi Allaha subhanehu we te’ala i tek nakon toga možemo stvoriti uvid u problem koji je prisutan. Biti potpun musliman neznači imati samo čisto srce, niti klanjati Bajram-namaz, niti izmiriti članarinu, definicija o potpunom, pravednom i iskrenom muslimanu znači slijediti u potpunosti Kur’an i Sunnet Poslanika sallallahu alejhi we sellem. Nema islama bez iskrenog šehadeta, nema ismala bez pet dnevnih namaza, ovo su Kur’ansko-hadiske potvrde, nisu to riječi niti moje niti nekog drugog. Allah u prijevodu dosta Kur’anskih ajeta napominje: “O vi koji vjerujete...“ napominje i “namaz klanjajte i zekat dajte...“
Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem, kaže: “Razlika između nas i onih koji ne vjeruju je ostavljanje namaza.“ (Tirmizi) 
Zar pored ovih jasnih dokaza tražimo da opravdamo nas Islam bez namaza?

Što znači da potpun musliman treba kod sebe imati sve imansko-islamske šartove, a to su na osnovu hadisa od Omera, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, na pitanje meleka Džibrila o islamu, imanu i ihsanu rekao: “Islam je da posvjedočis da nema drugog Boga osim Allaha subhanehu we te’ala i da je Muhammed Božji rob i Božji Poslanik, da obavljas namaz, daješ zekat, postiš mjesec Ramazan i da obaviš hadždž ako si u mogućnosti.“
O imanu je Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem rekao: “Iman je da vjeruješ u Allaha subhanehu we te’ala, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji Dan i da vjeruješ da je sve određeno, bilo dobro ili zlo.“
A o ihsanu je rekao: “Ihsan je da robuješ Allahu subhanehu we te’ala kao da ga vidiš, iako ti Njega ne vidiš, On tebe zaista vidi.“ (Muslim)

Ovo su jasni dokazi koji ukazuju šta sve jedan musliman u osnovi treba imati kod sebe. Tek nakon posjedovanja kod sebe ovih farzova možemo sebe smatrati muslimanima i ako želimo upotpuniti naš Islam, onda moramo iz Kur’ana i Sunneta crpiti ostale vrline koje čovjeka čine muslimanom. Nemože musliman biti onaj “koji dio Knjige prihvaća a dio odbacuje.“
Tako da sve rasprave po pitanju islama koje se vode u našim džemaatima a koje su usmjerene na relaciji ko je u pravu a ko nije, moramo rešavati prvenstveno i samo na osnovu Kur’ana i hadisa, a ne na osnovu svog mišljenja i svog hira, zato poruka bajramska neka nam bude:

O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i ne umirite nikako drugačije osim kao muslimani!“ (Ali’Imran, 102) 

“Držite se Allahovog užeta, zajedno, i ne razjedinjujte se.“ (Ali’Imran, 103)

Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata, i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala.“ (Al-Hujuraat, 10)

A Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem nam poručuje:

“Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati sve dok se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vas uputim na nešto zbog čega ćete se zavoljeti? – Nazivajte selam jedni drugima.“ (Muslim)

Primjer vjernika u međusobnoj pažnji, milosrđu i saosjećanju jeste primjer jednog tijela. Kada oboli jedan njegov organ, svi ostali organi mu se odazovu i pridruže u bolu nesanicom i temperaturom.“ (Buhari)

Molim Allaha, subhanehu we te’ala, da nas uputi na pravi put u ovom mubarek danu, da nas očisti svakog širka, da nas učvrsti na pravi put, i da sve što je razlog međusobne rasprave i razjedinjenja nestane a da umjesto toga Allah, subhanehu we te’ala, podari samilost i ispravno razumjevanje vjere, da nam popravi naše stanje i da kao iskreni muslimani preselimo. Amiiin!

Molim Allaha, subhanehu we te’ala, da svima koji su na hadždžu-hadždž bude mebrur, da svima onima koji su nanijjetili prinjeti žrtvu-žrtva bude primljena, da iskrenim vjernicima oprosti i podari svaki hajr i na dunjaluku i na ahiretu. Amiiin!

Teqabbel Allahu Minna We Minkum!
Bajram Šerif Mubarek Olsun!

Hatib : Senaid Feta
06.11.2011 god.


субота, 5. новембар 2011.


Ebu Katada, radijaAllahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, bio upitan o postu na dan Arafata, pa je rekao: 
''On briše grijehe za prošlu i narednu godinu.''
(Bilježi Muslim i četvorica autora Sunena)