ODLIKE DANA AREFATA

Uzvišeni Allah odlikovao je jedna mjesta nad drugim mjestima kao i jedna vremena nad drugim vremenima. Stoga se nagrada za činjenje dobrih djela razlikuje shodno vremenu u kome su počinjena dotična djela. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nema vremenskog perioda u kome su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana" (tj. prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta od kojih je i dan Arefata). Ashabi rekoše: "Zar ni džihad na Allahovom putu?!" "Ni džihad, osim čovjeka koji žrtvuje svoj imetak i život na Allahovom putu." (Buharija)

U komentaru riječi Uzvišenog Allaha: "Tako mi zore i deset noći", komentatori Kur'ana navode da se ovaj ajet odnosi na prvih deset dana zul-hidždžeta. Imam Ebu Musa el-Medini u djelu "Et-Tergib" spominje konsenzus mufessira po ovom pitanju, osim (iznimne) verzije koja se prenosi od Ibn Abbasa da se radi o zadnjih deset noći ramazana. (Vidjeti: ''Fedailu jevmi Arefe'' od Ibn Nasiriddina ed-Dimeškija, str. 21.)

Imam Ahmed bilježi predaju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja potvrðuje stav mufessira, ali je njen lanac prenosilaca ništavan. (Vidjeti: ''Es-Silsiletud-daife'', 7/162.) 
Enes b. Malik kaže da se o ovih deset dana govorilo: "Svaki dan vrijedi kao hiljadu dana, a dan Arefata kao deset hiljada dana." (Bejheki u ''Šuabul-imanu'', 3/358/3766.)

Abdullah b. Amr prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Najbolja dova je dova na dan Arefata." (Tirmizi i Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.) 
Ibn Abdill-Berr kaže: "Citirani hadis ukazuje na odliku dove na Arefatu, što neminovno ukazuje na odliku Arefata nad drugim danima." (Vidjeti: ''Et-Temhid'', 6/21.) 
Aiša, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nikada veći broj ljudi ne bude osloboðen vatre džehennemske kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah se ponosi hadžijama pred Svojim melekima, govoreći: 'Šta žele ovi ljudi.'" (Muslim)

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah se ponosi onima koji borave na Arefatu pred stanovnicima nebesa, i kaže im: 'Pogledajte ove Moje robove, došli su raščupani i uprašeni iz raznih predjela, vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio grijehe, iako bili obilni kao kapljice kiše.'" (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca.)

Post na dan Arefata ima posebnu odliku (osim hadžija, oni ne poste taj dan).

Ebu Katade prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Post na dan Arefata iskupljuje od grijeha prošlu i narednu godinu, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha prošlu godinu." (Muslim) 
Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na Oprosnom hadždžu obavijestio ashabe o Allahovom oprostu, upitali su: "Allahov Poslaniče, da li oprost vrijedi isključivo za nas?" "Za vas i za sve one koji doðu nakon vas do Sudnjeg dana", reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Ibn Mubarek, Sem'ani u ''Edebul-imla'', str. 97, i Ibn Abdil-Berr u ''Et-Temhidu'', 1/128-129, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ''Sahihut-tergib'', 2/33.)

U jednom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalučko nebo i ponosi se Svojim robovima pred melekima i kaže: 'Pogledajte Moje robove, došli su izloženi suncu, uprašeni, raščupani, iz raznih predjela. Vas uzimam za svjedoke da sam im oprostio...'" (Ibn Mende, Begavi u ‘’Šerhus-sunne’’, 7/159/1931 i Ebu Jala, 2/299/2086, sa slabim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Es-Silsiletud-daife’’, 2/125.)
 
Ibn Omer prenosi poduži hadis u kome stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "...a na dan Arefata Uzvišeni Allah se spusti na dunjalučko nebo." (Ibn Hibban, sa dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: ‘’Sahihut-tergib’’, 2/34-36/1155.)

Prenosi se od Ummu Seleme da se Allah spušta na dunjalučko nebo na dan Arefata. (Darekutni u ‘’Kitabun-nuzul’’, str. 48/95-96, Lalekai u ‘’Šerhul-usul’’, 2/499/768, sa slabim lancem prenosilaca.)

Islamski učenjaci se razilaze da li je bolji dan Kurbanskog bajrama ili dan Arefata, iako vjerodostojni sunnet ukazuje da je bolji dan Kurbanskog bajrama. (Vidjeti: ''Medžmu'l-fetava'', 25/155.)

A Allah najbolje zna!

Mr. Safet Kuduzović

U DANIMA ZUL-HIDŽDŽETA ŠTA NAM JE POŽELJNO ČINITI!

Znaj, brate i sestro da se vrijeme činjenje dobrih djela doteže tokom čitave godine, zbog toga zahvaljujemo Uzvišenom Allahu i Njega veličamo. Gotovo da nema jednog odabranog vremena da prođe, a da ga odmah ne slijedi  i drugo odabrano vrijeme kojem je činjenje dobrih djela posebno drago Allahu, azze we dželle.

Sa samim prolazkom mjeseca ramazana nastupaju dani zul hidždžeta koji su najbolji dani u toku čitave godine, a i u ovim danima se obavlja peti islamski šart – hadždž.

Dobro djelo u deset dana zul hidždžeta je bolje od dobrog djela u drugim danima. Kao što se prenosi od Ibn Abbsa, radijaAllahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem: „Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže od djela učinjenog u deset dana zul hidždžeta.’’  Upitaše: “Zar ni džihad na Allahovom putu?’ Ni džihad na Allahovom putu osim da čovjek izađe sa svojim životom i svojim imetkom pa izgubi i jedno i drugo – reče on, sallAllahu alejhi we sellem.’’ (Hadis bilježi Buharija)

Mnogo je argumenata koji ukazuju na vrijednost ovih dana. Na vrijednost ovih dana ukazuje  i hadis Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: ”Ne postoje veličanstveniji dani kod Allaha niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset (misli se na deset dana zul hidždžeta). Mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajući La illahe illAllah), et-tekbirom (veličanje Allaha izgovarajući riječi Allahu ekber), et-tahmidom (zahvaljujući Allahu riječima elhamdulillahi)’’ (Hadis bilježi Imam Teberani sa dobrim lancem prenosioca kao što je potvrdio šejh Albani)

Na vrijednost ovih dana ukazuje i činjenica da se Uzvišeni Allah u Kur’anu zaklinje ovim vremenom “Tako mi zore i deset noći’’ (El-Fedžr, 1-2)

Ibn Kesir je spomenuo u komentaru ovog ajeta riječi Ibn Abbasa, radijAllahu anhu, da su to noći prvih deset dana zul hidždžeta. I ovo mišljenje zastupaju Mudžahid, Ed-Dahak, Es-Sudi i El-Kelbi. Ima i mišljenja da se to odnosi na deset zadnjih dana ramazana. Treće mišljenje je da se to odnosi na deset dana mjeseca muharema. Prvo mišljenje je najprihvatljivije.

Kada se Allah zaklinje nekim od Njegovih stvorenja to upućuje (ukazuje) na veličinu tog stvorenja.

Upitan je Šejhul-Islam ibn Tejmijja, rahimehullahu, o deset dana zul hidždžeta. “Da li su bolji od deset dana mjeseca ramazana?’’ Pa je odgovorio: “Dani deset dana zul hidždžeta bolji su od zadnjih deset dana mjeseca ramazana, a noći zadnje trećine ramazana su bolje od noći deset zul hidždžeta.’’

Zamislite, da su ti dani koji su pred nama bolji od dana zadnje trećine ramazana koje mi maksimalno pokušavamo iskoristiti.

Šta je poželjno raditi u tim danima?

Ako se u našim srcima probudila želja za iskorištavnjem ove velike sezone za koju nismo znali i niko nam ne može garantovati da ćemo je ponovo doživjeti. Evo nekoliko savjeta kako da najbolji način popunimo (iskoristimo) to vrijeme.

Namaz

Jako je poželjno u ovim danima raniti sa izvršavanjem farzova i klanjati što više nafila jer to su najbolja djela koja približavaju roba Allahu, subhanehu we te’ala. U jednom hadisu u kojem nam prenosi Sewban, radijaAllahiu anhu, Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: “Padaj što više na sedždu, jer ti nećeš učiniti ni jedne sedžde, a da te Allah neće uzdignuti za jednu deredžu (stepen) i njome ti izbrisati jedno ružno djelo.’’

Post

Ovo je vrijeme i dobrovoljnog posta. Dobrovoljni post bi trebao da bude ibadet koji je česta praksa svakog muslimana jer prenosi se od Ebu Se'id el-Hudrija, radijAllahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: ''Allah će sedamdeset godina udaljiti vatru od osobe koja posti jedan dan na Allahovom putu!'' (Buharija i Muslim)

Post je jedan od najboljih načina približavanja Allahu, subhanehu we te'ala. Sunnet je postiti prvih devet dana ovog mjeseca, kao što stoji u slijedećem hadisu: Prenosi Hunejde bin Halid od svoje žene a ona od žena Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem: "Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane)." (Tirmizija)

Imam Nevevi kaže da je postiti ovih devet dana jako poželjno.

Post na dan Arafata (uoči Kurban-bajrama)

Posebno treba voditi računa o postu na dan Arefata, za onoga koji nije na hadžu. Ebu Katada, radijaAllahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, bio upitan o postu na dan Arafata, pa je rekao: ''On briše grijehe za prošlu i narednu godinu.'' (Bilježi Muslim i četvorica autora Sunena). U Tirmizijevoj se verzi kaže: ''Za onoga ko bude postio na dan Arafata ja se nadam da će mu Allah oprostiti grijehe za prošlu i narednu godinu.''

Izgovaranje tekbira, tehlila i tahmida

Jako je poželjno izgovaranje riječi Allahu ekber, la illahe illAllah,  elhamdulillah. U tom smislu su i riječi Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, koje prenosi Abdullah ibn Omer, radijAllahu anhu: "Nema vrijednijih dana kod Allaha, subhanehu we te'ala niti dražih Njemu, od ovih deset dana, pa pojačajte u njima tehlil (izgovaranje - la illahe illAllah ), tekbir (veličanje Allaha riječima - Allahu ekber) i tahmid (zahvale Allahu izgovaranjem riječi -elhamdulillahi)!" (Ahmed)

Imam Buhari kaže: ''Ibn Omer i Ebu Hurejra, radijAllahu anhum, bi u ovim danima izlazili na čaršiju donoseći tekbire, pa bi i ostali ljudi sa njima donosili tekbire. On dalje kaže: 'Omer, radijAllahu anhu, u svome šatoru na Mini bi izgovarao tekbire. U tom bi ga čuli oni koji su bili u džamiji, pa bi i oni izgovarali tekbire. Tekbire su izgovarali i oni u čaršiji, tako da bi se Mina tresla od tekbira. I Ibn Omer bi u tim danima na Mini izgovarao mnogo tekbira. To je radio nakon namaza, u svojoj postelji, u svome šatoru, na mjestu gdje bi sjedio, a i tamo kuda bi hodao i to tokom svih dana. Poželjno je tekbire izgovarati glasno shodno postupku Omera, Ibn Omera i Ebu Hurejre, Allah bio zadovoljan sa svima njima.

Dakle, sunnet je u ovim danima učenje: tekbira, tahmida, tehlila i tesbiha. Sunnet je da to učenje bude naglas: u džamiji, kući, na ulici i svakom mjestu gdje se može spominjati Allahovo ime. Muškarci uče naglas, pojedinačno, dok žene uče u sebi. Ovaj sunnet je potpuno iskorijenjen i gotovo da se ne čuju tekbiri u prvih devet dana ovog mjeseca. Potrebno je one koji su zanemarili ovaj sunnet podsjetiti na njega. Za oživljavanje zaboravljenog sunneta će biti nagrada o kojoj govori Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, u slijedećem hadisu: Prenosi Ibn Amr ibn Awf el-Muzeni od svoga oca a on od djeda, da je Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, rekao Bilalu ibn Harisu: „Zapamti!" Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?" Reče: „Zapamti Bilale!" Reče: „Šta ću zapamtiti, Allahov Poslaniče?" Reče: „Onaj ko oživi sunnet od mojih sunneta, koji se bude zaboravio poslije mene, njemu će pripasti nagrada kao i onome ko ga izvrši, bez toga da se njima umanji bilo šta. A ko uvede pogrešnu novotariju (bidat), sa kojom nije zadovoljan Allah i Njegov Poslanik, imat će grijeh kao i oni koji to budu praktikovali, bez toga da se njima umanji bilo šta od grijeha!" (Tirmizija)

Zato oživimo ove dane tekbirima i vratimo praksu selefa u našu stvarnost!

Način izgovaranja tekbira

Od ashaba i selefa se navode tri forme tekbira.

1. forma: Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber kebira.

2. forma: Allahu ekber, Allahu ekber, la illahe illAllah, Allahu ekber, Allahu ekber we lillahil-hamd.

3. forma: Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la illahe illAllah wallahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber welillahil-hamd.

Vidimo za korisnim ovdje ukazati na to da je tekbira postoje dvije vrste.

Prva vrsta – opći tekbiri – koji se izgovaraju tokom svih ovih deset dana i u danima bajrama.

Druga vrsta – posebni tekbiri – koji se izgovaraju nakon svakog namaza počevši sa sabah      namazom dana Arafata, a završivši se s ikindijom četvrtog dana Bajrama – to su tekbiri ejamun tešriqa.

Učenje Kur’ana

Tirmizi bilježi od Abdullaha b. Mes'uda, radijAllahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallAllahu alejhi ve sellem, rekao: "Ko prouči harf iz Allahove Knjige, njemu pripada dobro djelo koje se vrednuje do deset puta. Ja ne kažem da je 'elif-lam-mim' jedan harf, već je elif harf, lam je harf i mim je harf."

Udjeljivanje sadake 

Bilježi Buharija od Mu’aza, radijAllahu anhu, da je Allahov Poslanik, alejhis-selam, rekao: "Milostinja (sadaka) poništava loša djela kao što voda gasi vatru."  

Klanje kurbana 

Zaklati kurban je potvrđena praksa Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi we sellem, koju bi trebao da izvrašava svaki imućni musliman. Dovoljno je da glava porodice zakolje jedan kurban za svoju porodicu. Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je rekao: "Nema Allaha dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan Bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja će na Sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu." (Ibnu Madže i Tirmizi) 

Upitan: “Šta su ovi kurbani?’’ - Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem, je odgovorio: “Sunnet vašeg oca Ibrahima.’’ Upitan: “A šta mi od njih imamo?’’ - Odgovorio je: “Za svaku njihovu dlaku po jedan sevab.’’ Upitan: “A šta je sa runom?’’ - Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem,  je odgovorio: “Za svaku dlaku runa po jedan sevab." (Ibn Madže i Tirmizi i kaže da je hasen)

Ko se približi Allahu, subhanehu we te'ala, klanjem kurbana, prvom prolivenom kapi krvi kurbana Allah, subhanehu we te'ala, oprašta njemu i njegovoj porodici grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podijeli sadaku, Allah, subhanehu we te'ala, će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbijednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji.

Kao i za mnoge druge ibadete, tako i za kurban tačno je određeno vrijeme. Kaže Poslanik, sallAllahu alejhi we sellem: „Prvo čime počinjemo ovaj dan, prvi dan Kurban-bajrama je da klanjamo Bajram-namaz, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi, postupio je po našem sunnetu." (Buharija i Muslim)

Allah, subhanehu we te'ala, kaže (u prijevodu značenja): „Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji." Izvršavanjem te obaveze širi se osjećaj milosti prema siromašnim porodicama i potvrđuje humanost. Ovih činom se zahvaljuje Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam je učinio dozvoljenim za jelo: „...tako smo vam ih potčinili da biste zahvalni bili. Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!'' (El-Hadž, 36-37) 

Sunnet je za onoga ko odluči da zakolje kurban da se ulaskom mjeseca zul hidždžeta ne uzima ništa od svoje kose, ostalih dlaka tjela i da ne skraćuje nokte sve dok ne zakolje kurban.

Bilježi Imam Muslim od Ummu Seleme, radijAllahu anha, da je Resullullahi, sallAllahu alejhi we sellem, rekao: „Kad ugledate mlađak mjeseca zul-hidždžeta, neka onaj ko želi zaklati kurban ne skraćuje svoju kosu i neka ne reže nokte dok ne zakolje svoj kurban." 

Na svakom vjerniku je da iskoristi ove dane na najbolji mogući način. To su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i bogobojaznosti.. U ovim danima treba što više doviti Allahu, moliti za oprost, klanjati dobrovoljne namaze, učiti Kur’an, dijeliti sadaku, pomagati prorodici, rodbini, braći i sestrama u islamu, starim i nemoćnim, djeci i bolesnim, te ih posjećivati u ime Allaha.

Zato na svakom muslimanu je da ove dane dočeka iskrenom tewbom Allahu, odustajanjem  od svih grijeha i zabluda, jer grijesi spriječavaju i lišavaju čovjeka blagodati njegova Gospodara, a srce mu čini kamenim, zatim da se posveti iskrenim ibadetima  i činjenu dobrih djela i da ne dozvoli sebi da mu ova prilika ode u nepovrat.

 

“Sve što je na Zemlji prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeniti, - pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!”

(Ar-Rahman, 26-28)

Uzvišeni daje do znanja da će sve živo na Zemlji pomrijeti, kao i na nebesima, osim onoga što Allah, subhanehu we te'ala, bude želio, i neće ostati niko osim Njegovo Plemenito Lice. Jer, On je Uzvišeni Gospodar, Sveti, koji je vječno Živi i nikad ne umire.

Katade kaže: "Obavijestio nas je o onome što je stvorio, zatim nas obavještava da će sve to proći i nestati."

 U jednoj Poslanikovoj dovi kaže se:

"O Živi, Postojani, o Stvaraoče nebesa i Zemlje, o Veličanstveni i Plemeniti - nema boga osim Tebe, Tvojom milošću tražimo pomoć, učini da budemo bolji i ne prepuštaj nas samima sebi ni jednog trenutka, niti bilo kome od Tvojih stvorenja."

Eš-Š’abi kaže: "Kada učiš: “Sve što je na njoj  (Zemlji)  prolazno je“ - nemoj zastajati dok ne proučiš: “...a ostaje Lice Tvoga Gospodara, Veličanstveno i Plemenito.““

On zavređuje da bude Veličan i da prema Njemu ne griješimo, da Ga slušamo i da Mu se ne protivimo. Allah nam, subhanehu we te-ala, govori o jednakosti za sve stanovnike Zemlje, a ta je jednakost smrt i njihov odlazak na drugi svijet. Tada će Veličanstveni donijeti pravednu presudu za svakoga. Zato i kaže Uzvišeni: "...pa, koju blagodat Gospodara svoga poričete?!"

   

Tefsir Ibn Kesir