MJESEC REDŽEB IZMEĐU NOVOTARIJE I SUNNETA

Autor: Šejh Najif ibn Ahmed ibn Ali el Hamed 

Neka je hvala Allahu Uzvišenom i neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu časnu porodicu i plemenite ashabe.

A zatim: Kao što je poznato, u ovim danima ljudi mnogo pitaju o mjesecu Redžebu; njegovoj vrijednosti, postu u njemu itd. U sljedećih nekoliko riječi ću pokušati da pomenem nešto od propisa vezanih za ovaj mjesec.

Mjesec Redžeb je jedan od četiri sveta mjeseca

  

Rekao je Allah Uzvišeni: 

إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِندَ اللَّهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْرًا فِي كِتَابِ اللَّهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضَ مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ 

'Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera!' (At-Tawba, 36) a sveti mjeseci su: Muharem, Redžeb, Zul Ka'de i Zul Hidždže. Prenosi se od Bekreta da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: 'Vrijeme teče (kruži) kao onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri zaredom: Zul Ka'de, Zul Hidždže, Muharem i mjesec Redžeb Mudar koji je između Džumade i Ša'bana'.

Hadis bilježe Buhari(4662) i Muslim(1679).

Zašto su ovi mjeseci nazvani Svetim mjesecima?

Zbog svetosti i zabrane borbe u njima sve dok neprijatelj ne počne prvi. Zato je mjesec Redžeb nazvan Esamm (Nijemi) jer se u njemu ne poziva: 'O narode moj!' ili zato što se u njemu ne čuje zvuk i zveket oružja.

Zato što su harami u njemu gori i veći nego u drugim mjesecima. Mjesec Redžeb je nazvan Redžebom jer je bio uveličavan.

(Letaiful me'arif, str. 225).

Dova prilikom ulaska mjeseca Redžeba

Prenosi se od Enesa da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem imao običaj učiti sljedeću dovu kada bi nastupio mjesec Redžeb: 'Allahu naš, daj nam bereketa u Redžebu i Ša'banu, i daj nam da dočekamo Ramazan'. Hadis bilježe Ahmed, 1/259, El Bezzar, 616 – dodatci, Et Taberani u Ewsatu, 3939 i El Bejheki u Šu'abu, 3815; i ovaj hadis je od predaje Zaida ibn Ebi Rekkada od Zijada En Nemirija, a Buharija o njemu kaže: 'Neprihvatljivog hadisa!'

Šua'bul iman, 3/375, a ovaj hadis smatra slabim dva velikana i dva hafiza Ibn Hadžer i Ibn Redžeb (Pogledaj: Letaiful me'arif, str. 234).

Klanje Atire (Zebihe) u mjesecu Redžebu (Redžebija)

Neki učenjaci smatraju da je klanje Atire u mjesecu Redžebu mustehab uzimajući za dokaz hadis Mihnefa ibn Sulejma gdje kaže: 'Stajali smo na Arefatu sa Allahovim Poslanikom sallallahu alejhi ve sellem kada je rekao: 'O ljudi, obaveza je svakoj porodici i to svake godine klanje kurbana i Atire. Dali znate šta je Atira? To je ona što je nazivate Redžebijom''.

Hadis bilježe Ahmed, 5/76, Ebu Davud, 2788, En Nesai, 4224 i Et Tirmizi, 1518. Rekao je Et Tirmizi: 'Ovaj hadis je hasen garib i ne poznajem ga osim ovim putem od ibn 'Avna'. Ibn Hazm ovaj hadis smatra slabim (El Muhalla, 7/356), Abdulhakk kao što je u Tehzibus Sunen, 4/92 i El Hitabi u Me'alimu, 4/94.

Rekao je Ibn Kesir: 'Ima govora o njegovom senedu ili lancu prenosilaca!'

(Tefsir Ibn Kesira, 3/225)

Većina učenjaka je na tome da je ovaj propis derogiran hadisom kojeg prenosi Ebu Hurejre da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: 'Nema Fere'a niti 'Atire!'

Bilježe ga Buharija(5474) i Muslim(1976). (Pogledaj: El Muharrer, 1/250, El Mugni, 9/367, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/512, Letaiful me'arif, str. 226, Bedai'u sanai', 5/62, El Bahru er Raik, 8/197).

Rekao je Ebu Davud: 'Rekli su neki da je Fere' prvorođeno deve, u džahilijetu su ga klali svojim božanstvima a zatim jeli, a njegovu kožu bi obišljali na drveće. A Atira' je u prvih deset dana mjeseca Redžeba'.

(Sunen, 3/104)

Treba napomenuti da nekoliko učenjaka poput Ibn Sirina, Ebu 'Ubejda, Ishaka ibn Rahuje i učenjaci šafijskog mezheba smatraju da ono što je derogirano bilo vadžibom.

Pogledaj: El Medžmu'u, 8/335, Tehzibus sunen, 4/94, Letaiful me'arif, str. 226, El Furu', 3/415, El Mubdi', 3/306, Fethul Bari, 9/511, Nejlul evtar, 5/232, Avnul ma'bud, 7/343, Tuhfetul ahvezi, 5/85.

Umra u mjesecu Redžebu

Postoji određeni broj muslimana koji odabiraju mjesec Redžeb za obavljanje Umre u njemu smatrajući da je vrijednost i nagrada veća, a u stvarnosti, mjesec Redžeb je kao i ostali mjeseci; nije preneseno ništa što bi mu dalo određenu posebnost kao obavljanje Umre za razliku od mjeseca Ramazana i mjeseci Hadždža za mutemet'ia. Dakle, ništa vjerodostojno nije došlo do nas da je Allahov poslanik sallallahu alejhi ve sellem obavio Umru u mjesecu Redžebu, šta više, majka vjernika Aiša radijellahu anha je porekla konstataciju (tj. Umra Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem u ovom mjesecu).

Bilježi Buharija, 1175.

NOVOTARIJE MJESECA REDŽEBA 

Od ibadeta koje su ljudi 'izumjeli' u mjesecu Redžebu možemo izdvojiti sljedeće:

Namaz koji se zove Salat Regaiba ili Namaz želja. Ima dvanaest rekata. Klanja se prvog petka u mjesecu poslije akšama. Šest puta se predaje selam. Na svakom rekatu poslije Fatihe uči suru Kader tri puta i Ihlas dvanaest puta, a nakon završenog namaza donese salavat na Allahova poslanika sallallahu alejhi ve sellem sedamdeset puta te dovi šta hoće. Ovaj namaz je, bez ikakve sumnje, velika novotarija, a hadis koji je došao na temu ovog namaza pomenuo ga je Ibn Dževzi u Mevdua'tima (Knjiga izmišljenih hadisa) (2/124).

Rekao je En Nevevi, neka mu se Allah smiluje: 'Neki učenjaci su ga uzeli kao dokaz o pokuđenosti ovog namaza koji se zove Regaib – neka Allah ubije onog ko ga izmisli – jer je taj namaz od novotarija koje su ljudi uveli i nije ništa drugo do zabluda i neznanje, i u njoj su jasne zabranjene stvari. Učenjaci su napisali brojna djela kako bi pojasnili pokuđenost ovog namaza, zabludu onog ko ga klanja kao i inovatora, a dokazi za pokuđenost i neispravnost ovog namaza te zabludu onog ko ga klanja se ne mogu nabrojati!'

Pogledaj: Šerh Muslim, 8/20, El Edebu fi Redžebi lil kari', str. 43, Nejlul evtar, 4/337.

Rekao je El Hitabi: 'Hadis o namazu Regaiba je skup laži i izmišljotina koje nisu male!' 

(El Bai's – Ebu Šameh, str. 143).

Rekao je hafiz Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao: 'Što se tiče namaza u mjesecu Redžebu i davanje određene posebnosti, nije do nas došlo ništa vjerodostojno, a hadisi o vrijednosti namaza koji se zove Regaib su laž i zabluda, te nisu ispravni (vjerodostojni), a pomenuti namaz je novotarija kod većine učenjaka. Ovaj namaz se pojavio po prvi put nakon 400-e godine poslije Hidžre, zbog toga naše prijašnje generacije nisu o njemu znale niti govorile'.

(Letaiful me'arif, str. 228).

Namaz koji se klanja u polovini mjeseca Redžeba. Hadisi koji su došli na ovu temu su izmišljeni hadisi.

(El mevdua't – Ibn Dževzi, 2/126).

Namaz Lejletul mi'radž. To je namaz koji je očita novotarija, a klanja se u noći 27-og mjeseca Redžeba. Ovaj namaz nema ispravne osnove niti u Kur'anu niti u sunnetu Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem.

Pogledaj: Hatimetu seferis sea'deh – Fejruz Abadi, str. 150, Et Tenkit – Ibn Hemat, str. 97.

Zatim, prizivanje da se Mi'radž desio u mjesecu Redžebu je pusti govor bez ikakvog dokaza. Rekao je Ibn Šameh, neka mu se Allah smiluje: 'Neki od 'onih koji pričaju priče' govore da se Isra desio u mjesecu Redžebu. Ovaj govor kod učenjaka Džerha i Ta'dila (ocjenjivanja) je čista laž.'

(El Bai's, str. 232 i Mevahibul dželil, 2/408).

Oni koji klanjaju ovaj namaz uzimaju za dokaz govor koji je pripisan Allahovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: 'U mjesecu Redžebu ima jedna noć, u toj noći za urađeno dobro djelo je nagrada sto dobrih djela, i to kada preostanu tri noći od mjeseca...' Hadis bilježi El Bejheki u Šua'bu, 3/374, a zatim ga ocijenio slabim kao što ga takvim smatra hafiz Ibn Hadžer u knjizi Tebjinul 'adžeb, str. 25. Rekao je Kari' o ovom hadisu: 'Veoma slab!'

(El Edebu fi redžeb, str. 48).

Kažem: 'Znakovi koji upućuju na neosnovanost ovog hadisa su jasni. Svi učenjaci su složni da je najvrednija noć u godini noć Lejletul kadr, a ovaj hadis to oponira.' Zatim, od novotarija te noći je sakupljanje, održavanje vatre i kuhanje hrane. Rekao je šejh Ali el Kari': 'Nema sumnje da je to novotarija i pokvareno djelo, jer se u njoj bezvezno troši imetak i poistovjećuje sa onima koji obožavaju vatru u pokazivanju stanja.'

(Ibid, str. 46).

Post u mjesecu Redžebu

Mjesec Redžeb kao i ostali mjeseci. Nije došao ni jedan ispravan hadis koji podstiče na post u njemu (posebno u njemu), nego se posti kao i u ostalima – ponedjeljak i četvrtak kao i dani koji se nazivaju Bijeli dani onom kome je običaj da ih posti u ostalim mjesecima, ali post ovim danima samo u mjesecu Redžebu je zabranjen i novotarija.

Što se tiče onog što pominju 'oni koji pričaju priče' u podsticaju na post u ovom mjesecu pored ostalih mjeseci kao na primjer je hadis u kojem se kaže: 'Doista, u mjesecu Redžebu ima jedna rijeka koja se zove Redžeb. Njegova voda je svjetlija od snijega a slađa od meda. Ko posti u njemu jedan dan napiće se iz te rijeke.' Ovaj hadis je izmišljen i potvora na Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Pomenuo ga je Ibn Dževzi u El Vahijat, str. 912, a kaže Zehebi o njemu: 'Bez osnove! – Batil'

(El Mizan, 6/524).

A hadis: 'Redžeb je veliki mjesec, u njemu Allah udvostučuje dobra djela, pa ko  u njemu posti dan kao da je postio godinu; ko posti sedam dana pred njim će biti zaključana sedmero vrata Džehennema; ko posti osam dana biće mu otvorena svih osam vrata Dženneta; ko posti deset dana neće od Allaha ništa tražiti a da mu neće dati, a ko posti petnaest dana pozvaće glasnik sa neba: 'Oprošteno ti je ono što je bilo, pa počni svoje djelo iz početka!', a onaj ko poveća i Allah će mu uvećati!' Bilježi ga Bejheki u Šu'abu, 3801, a hafiz Ibn Hadžer ga ubraja od batil hadisa.

(Mevahibul dželil, 2/408).

Rekao je Hejsemi: 'U njegovom senedu je Abdulgafur tj. Ibn Seid, a on je ostavljen!'

(Medžmeuz zevaid, 3/188).

Dva hafiza Ibn Dževzi i Ibn Hadžer su pomenuli skupinu batil i izmišljenih hadisa o vrijednosti mjeseca Redžeba.

(Mevahibul dželil, 2/408).

Na kraju ću pomenuti govore  dva hafiza Ibn Kajjima i Ibn Hadžera kao sažetak onom što smo već rekli.

Rekao je Ibn Kajjim: 'Svaki hadis o postu u mjesecu Redžebu i namzu u nekim njegovim  noćima je laž i potvora!'

(El Menarul menif, str. 96).

Rekao je hafiz Ibn Hadžer: 'O vrijednosti mjeseca Redžeba nije došao do nas ni jedan ispravan hadis koji se može uzeti za dokaz, kao što nije došlo ništa po pitanju posta i posebnosti namaza u njegovim noćima'.

Tebjinul adžeb, str. 11.  Pogledaj: Letaiful mea'rif, str. 228.

Na kraju molim Allaha Uzvišenog da nam iz Svoje milosti podari sljeđenje sunneta i da se klonimo novotarija, a on je Plemenit. Allah Uzvišeni od sviju zna najbolje. Neka je salavat i selam na posljednjeg Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i časne ashabe. Amiiin!